Socijalni savjet mora biti uključeniji u donošenje odluka koje direktno utiču na zaposlene i poslodavce, jer je komunikacija socijalnih partnera glavni alat za brže i efikasnije rješavanje njihovih problema, ocijenjeno je na konferenciji koju je organizovala Unija poslodavaca (UPCG).

Predsjednica UPCG, Svetlana Vuksanović, je na konferenciji pod nazivom Transparentan socijalni dijalog kao preduslov zdravog i održivog ekonomskog i društvenog razvoja u regionu, kazala da socijalni dijalog posljednjih nekoliko godina prkosi problemima koji su prisutni u privredama regiona. 

„I pored velikih iskušenja, socijalni dijalog se više puta pokazao kao jedini pravi alat u rješavanju problema i ubrzavanju ekonomskog rasta i razvoja. Moramo priznati da je njegov značaj i kvalitet u posljednjih nekoliko godina ojačan, kao i da u našim zemljama počinje da zauzima mjesto koje mu pripada“, saopštila je Vuksanović. 

Ona je podsjetila da socijalni dijalog u Crnoj Gori ove godine slavi desetogodišnjicu konstituisanja, navodi se u saopštenju PR Centra. 

„I pored toga imamo iste probleme koji su prisutni od početka i koji ne dozvoljavaju da socijalni dijalog bude ono što bi trebalo. I dalje nijesmo uključeni u proces donošenja svih odluka koje imaju direktne posljedice na zaposlene i poslodavce. I dalje nemamo prepoznatljivost kod svih nosilaca odluka o značaju i važnosti socijalnog dijaloga“, objasnila je Vuksanović.

Ona smatra da je u Crnoj Gori komunikacija između UPCG i predstavnika sindikata veoma ojačana. 

„Posljednji primjeri su pokazali da oba partnera imaju zajednički cilj, a to su zadovoljan zaposleni, odgovoran poslodavac i jaka i snažna privreda, koja jedina može donijeti napredak društva“, kazala je Vuksanović.

Ona je dodala da je jasno da se zemlje regiona susrijeću sa istim problemima i da se oni negdje javljaju prije, a negdje kasnije. 

„Iz tog razloga, svakodnevna komunikacija socijalnih partnera predstavlja glavni alat za brže i efikasnije rješavanje problema. Ta komunikacija između naših regionalnih partnera je na viskom nivou, ali je moramo i dalje unaprijeđivati“, saopštila je Vuksanović.

Sekretar Ministarstva rada i socijalnog staranja, Elmedin Rovčanin, podsjetio je da se socijalni dijalog u Crnoj Gori zasniva na Ustavu i zakonima o socijalnom savjetu, radu i reprezentativnosti sindikata.

„U Crnoj Gori su uspostavljeni brojni mehanizmi socijalnog dijaloga, prvenstveno kroz tripartitni, ali bipartitni dijalog. Socijalni dijalog na tripartitnoj osnovi se obavlja u Socijalnom savjetu, kao i kod pojedinih granskih kolektivnih ugovora za javna preduzeća, ustanove i druge službe čiji osnovač nije država“, naveo je Rovčanin.

On je kazao da se pored tripartitnih, intenzivno sprovodi bibartitni socijalni dijalog između socijalnih partnera, pregovaranjem i zaključivanjem granskih kolektivnih i kolektivnih ugovora kod poslodavaca.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, rekao je da je pozitivno što je u Crnoj Gori posljednjih godina usvojeno više zakonskih akata i dokumenata.

On je podsjetio da su usvojeni zakoni o štrajku, Socijalnom savjetu i reprezentativnosti sindikata, kao i Opšti kolektivni ugovor, koji je potpisan 2014. godine. 

“Podsjetiću u na izmjene i dopune Zakona o radu, koje su stupile na snagu decembra 2013. godine, koje smo pregovarali dvije godine sa poslodavcima i Vladom. Očekuje se da polovinom godine bude usvojen novi zakon o radu“, kazao je Keković.

On smatra da je negativno što Socijalni savjet u Crnoj Gori još nema posebnu snagu kad su u pitanju stavovi u razmatranju dokumenata i situacija od posebnog značaja za zaposlene i poslodavce.

„Ono što boli je to što se jedino u Crnoj Gori taj savjet zove Socijalni, a ne Ekonomsko-socijalni kao što je to slučaj u Evropi i EU. Negativno je i to što kada je u pitanju bipartitni dijalog, još imamo nisku kulturu tog dijaloga sa određenim brojem poslodavaca“, naveo je Keković.

Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG), Duško Zarubica, smatra da su normativne pretpostavke za socijalni dijalog kvalitetno postavljene, ali da se u praksi neadekvatno implementiraju postignuti dogovori, kao i da se ne primjenjuju zakoni i drugi akti zaključeni uz saglasnost socijalnih partnera.

„Radno i socijalno zakonodavstvo često se mijenja u nesinhronizovanom postupku iniciranom od ovlašćenih ministarstava ili čak pod pritiskom krupnog kapitala. U cilju bolje i uspješne implementacije socijalnog dijaloga, treba prihvatiti sindikate kao istinske partnere i sve odluke donositi uz puno učešće sindikata i poslodavaca, a Socijalni savjet učiniti ključnim za dogovor o tim pitanjima“, objasnio je Zarubica.

Na konferenciji su učestvovali predstavnici Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) i socijalnih partnera iz zemalja regiona - Srbije, Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

U toku konferencije održana su dva panela koji se odnose na socijalni dijalog u regionu i primjere socijalnog dijaloga u zemljama EU. 

(agencija MINA - 27. februar 2018)

 

enfrdeitrusles

UČLANI SE

PRAVNA POMOĆ

DOO Rekra

DOO ZA REKREACIJU, ODMOR I BANJSKO LIJEČENJE RADNIKA ''REKRA'' PODGORICA

REKRA

SZ Pljevlja

Služba zaštite Pljevlja

SZ Pljevlja